U Mostaru, 21. i 22. april 2026. godine, u organizaciji Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP u BiH), održana je dvodnevna radionica posvećena izradi radne verzije "Strategije za smanjenje rizika od katastrofa u Bosni i Hercegovini (2026 – 2030)". Skup je okupio predstavnike ključnih institucija i međunarodnih organizacija s ciljem kreiranja okvira za efikasniji odgovor na prirodne nepogode u narednom petogodišnjem periodu.

Pored domaćina, u radu su učestvovali predstavnici Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), Republičke uprave civilne zaštite (RUCZ), Odjela za javnu sigurnost Brčko distrikta BiH, te predstavnici UNESCO-a i FAO-a. Ispred Federalnog zavoda za geologiju, aktivno učešće u radnoj grupi imao je Mr. sc. Emir Hodžić, dipl. ing. geolog.

Federalni zavod za geologiju je za potrebe izrade Strategije pripremio i dostavio materijale koji se odnose na prioritetne oblasti iz nadležnosti Zavoda: zemljotrese, klizišta, odrone, debritne (bujične) tokove i slijeganja terena. Posebno je istaknuto da se u Federaciji BiH procjenjuje postojanje do 8.000 klizišta, što zahtijeva sistemsko i kontinuirano djelovanje struke.

 Prijedlog mjera koji je Zavod delegirao je integralni pristup kroz tri operativne faze:

1. Faza prije nastanka nepogode: Fokus na preventivne mjere, identifikaciju opasnih zona, izradu stručnih podloga i uspostavljanje sistema monitoringa.
2. Faza tokom nepogode: Definisanje uputa za stručnu podršku, brze metode stabilizacije i hitne intervencije radi smanjenja eskalacije rizika.
3. Faza nakon nepogode: Inženjersko-geološka obrada terena, procjena stanja stabilnosti i planiranje dugoročne sanacije i obnove.

Tokom radionice, predstavnik Federalnog zavoda za geologiju posebno je naglasio potrebu za interdisciplinarnim i međusektorskim pristupom. Ovakav model podrazumijeva čvrstu uvezanost institucija i organizacija sa svih nivoa vlasti – od državnog do lokalnog – kako bi se osigurao jedinstven i efikasan odgovor na prirodne katastrofe.

Jedan od ključnih prioriteta koje je Zavod istakao jeste jačanje kapaciteta lokalnih uprava, što uključuje:

• Unaprjeđenje tehničke opremljenosti lokalnih službi za praćenje terena i ranu detekciju promjena.
• Bolju stručnu pokrivenost unutar općinskih i gradskih administracija, kako bi se preventivne mjere i procjene rizika mogle provoditi direktno na nivou lokalnih zajednica uz stručni nadzor.

Doprinos Zavoda obuhvata i detaljan prikaz preventivnih i stalnih sanacionih mjera za teren pogođen negativnim geološkim procesima. Naglašeno je da sve sanacione aktivnosti moraju biti vođene isključivo pravilima struke i izrađene u formi tehničke dokumentacije koja je u potpunosti usklađena sa važećim propisima i zakonskom regulativom.

Učešćem u izradi ove Strategije, Federalni zavod za geologiju nastoji osigurati da inženjersko-geološka saznanja postanu nezaobilazan dio javnih politika, s ciljem stvaranja sigurnijeg i otpornijeg društva na prirodne nepogode.