U Sarajevu je 13. maja 2026. godine, u velikoj sali Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, održana Druga konferencija Platforme za smanjenje rizika od katastrofa (DRR Platforma) pod nazivom „Jačanje upravljanja rizicima od katastrofa u Federaciji BiH kroz unaprjeđenje pravnog okvira u oblasti zaštite i spašavanja“.
Ovaj značajan skup, pod pokroviteljstvom Vlade Švicarske i UNDP-a, okupio je predstavnike federalnih institucija, kantonalnih uprava civilne zaštite, gradskih i općinskih službi civilne zaštite, akademske zajednice te međunarodnih partnera (UNESCO, FAO). Konferencija je bila posvećena ključnom koraku u reformi sistema sigurnosti – prezentaciji i stručnoj analizi Prednacrta novog Zakona o sistemu zaštite i spašavanja i civilnoj zaštiti u FBiH.
Skup predstavlja direktan nastavak procesa započetih na prethodnim radnim sastancima Platforme održanim u Parlamentu Federacije BiH, sa fokusom na mapiranje rizika i usklađivanje sa EU zakonodavstvom.
Ispred Federalnog zavoda za geologiju, aktivno učešće u radnoj grupi imao je Mr.sc.Emir Hodžić, dipl.ing.geolog. Zavod je u okviru ovog procesa dao ključni doprinos izradom stručnih podloga koje su integrisane u „Studiju ugroženosti Federacije BiH od prirodnih i drugih nesreća 2025.“. Dostavljeni materijali tretiraju prioritetne oblasti iz nadležnosti Zavoda: Zemljotrese i seizmičku aktivnost, klizišta i odrone, debritne tokove i specifične procese slijeganja terena.
Ključne novine Prednacrta zakona: Odgovora ka prevenciji
Novi zakonski okvir donosi strateški zaokret ka preventivnom djelovanju. Prema tekstu Prednacrta, sistem zaštite i spašavanja definiše se kao oblik pripremanja i učestvovanja subjekata u nizu mjera i aktivnosti, s posebnim fokusom na smanjenje rizika od katastrofa. Prijedlog mjera koji je Zavod delegirao podrazumijeva integralni pristup kroz tri operativne faze:
- Faza prije nastanka nesreće (Preventiva): Identifikacija opasnih zona, izrada stručnih inženjersko-geoloških podloga i uspostavljanje sistema ranog upozoravanja, što je u Prednacrtu prepoznato kao prioritet za smanjenje ranjivosti.
- Faza tokom nesreće (Odgovor): Definisanje uputa za stručnu podršku i hitne intervencije na terenu radi sprečavanja širenja nesreće.
- Faza nakon nepogode (Oporavak): Inženjersko-geološka obrada pogođenog terena, procjena stabilnosti i planiranje sanacije.
Međusektorska saradnja i jačanje lokalnih zajednica
Prednacrt zakona jasno naglašava da su zaštita i spašavanje od općeg interesa za Federaciju BiH. U diskusijama je istaknuta potreba za:
- Obaveznim mapiranjem hazarda: Usklađivanje sa EU standardima i Sendai okvirom, gdje geološke podloge postaju baza za prostorno planiranje.
- Jačanjem lokalnih uprava: Inicijativa Zavoda za jačanje općinskih administracija u pogledu stručne pokrivenosti i opremljenosti, kako bi se procjene rizika vršile direktno na lokalnom nivou.
- Interdisciplinarnim pristupom: Čvršća uvezanost geološke struke, vodoprivrede i meteorologije unutar operativnih snaga civilne zaštite.
Sanacija utemeljena na nauci i zakonu
Zavod je delegirao prijedloge za provođenje stalnih sanacionih mjera koje moraju biti dokumentovane i izvedene shodno važećoj zakonskoj regulativi, osiguravajući dugoročnu stabilnost terena i sigurnost stanovništva.
Sinergija naučnih saznanja Federalnog zavoda za geologiju i operativnih snaga civilne zaštite, uokvirena novim Zakonom, jedini je put ka stvaranju otpornije Federacije BiH. Zavod nastavlja svoju misiju, čineći geološku informaciju temeljem svake efikasne zaštite od katastrofa.
Vodič za pristup informacijama u Federalnom zavodu za geologiju (3114 kB)